Novi zvučni prostor je ciklus muzičkih koncerata, u okviru kojeg Kulturni centar grada Novog Sada prezentuje kulturnoj javnosti ne tako često zastupljene autore i njihova muzička dela. Tako je bilo i 14. novembra 2009, kada je u čast obeležavanja 60. godišnjice Novosadskog radija organizovano veče slovačkih kompozitora u Studiju M ovog medija.
U interpretaciji Slovačkog kvarteta iz Bratislave u sastavu: 1. violina - Juraj Tomka, 2.violina - Eduard Pingitzer, viola - Julius Šoška, violončelo - Martin Ćažki, izvedeno je osam kompozicija slovačkih kompozitora – Vladimira Godara, Martina Burlasa, Ladislava Kupkoviča, Ilje Zeljenke, Petra Zagara i Eugena Suhonja. Uz kompozicije E. Suhonja iz ciklusa O horách i I.Zeljenke Musica Slovaka, koje su odisale motivima slovačke melodičnosti majstorski okestrirane za gudački kvartet u tonalnoj strukturi, posve novi zvučni prostor donele su medetativne kompozicije V.Godara, M.Burlasa i P.Zagara. Najizražajniji slovački savremeni kompozitor V.Godar u svojoj knjizi Razgovori i razmišljanja (2006) govori o tome da je muziku moguće shvatati na razne načine i da joj možemo pristupati raznim putevima i puteljcima, možemo je shvatiti kao govor ljudske duše i analizirati je kroz njene atribute a možemo je intepretirati i tekstualno i pokušavati da dešifrujemo značaj sakriven u njenim tonovima. Kompozicija Emmeleia za gudački orkestar od pomenutog autora, kao i kompozicije Lament i Posttraumatski sindrom M.Burlasa te Etida P.Zagara zasigurno su u svakom od prisutnih izazvale različite slike i osećanja a ono što se sa sigurnošću može trvditi da je nakon svake usledio ubedljiv aplauz muzički profilisane prisutne publike.
|
Svojom čistotom i prozirnošću iznenadila je kompozicija Plaisir d amour L.Kupkoviča, koju je kvartet izveo na ovom koncertu premijerno, dok je kompozicija Domovina Jana Cikkera oslikavala sve izazove sa kojima se njegova domovina suočavala tokom 20. veka, s obzirom na to da je pisana 1986. godine.
U mnogome je ovaj koncert značio novatorski događaj, jer kompozicije slovačkih autora 20. veka ali i uopšte kompozicije savremenih autora nisu često zastupljene u muzičkim repertoarima ovdašnje muzičke scene. Primereno interesovanje publike, osobito vojvođanskih Slovaka, ukazalo je na to da postoji kulturna elita, koja ume da pronalazi dublji smisao u muzici i da interpretira njene poruke u širim okvirima i kontekstima.
You need Flash player to see this content.
Komentari
Post new comment